5 min read • Nov 26, 2024
Predstavljamo vam Vinka Maladu – konzultanta za poslovna rješenja u BE-terni, strastvenog šahistu i čovjeka koji suvereno balansira obiteljski život, uspješnu karijeru i vrhunske šahovske poteze. Vinko nam pokazuje da se strategija iz šaha može prenijeti i u poslovne izazove, a kroz ovaj intervju podijelio je kako mu šah pomaže da ostane uvijek korak ispred, bilo na šahovskoj ploči ili u rješavanju poslovnih problema.
Vinko i njegov tim iz Šahovskog kluba Caissa Zagreb ostvarili su nevjerojatan uspjeh – drugo mjesto u 1.B ligi na Ekipnom prvenstvu Hrvatske! Taj uspjeh ih je lansirao u sam vrh – 1.A ligu, najviši rang šahovskih natjecanja u Hrvatskoj. Ovaj intervju otkrit će vam kako Vinko održava vrhunsku formu i što ga točno vodi kroz život kao partiju šaha. Pripremite se za dozu inspiracije i pokoji šahovski savjet.
Sa šest godina me otac naučio igrati šah, brzo sam krenuo na aktivnosti u školi i klubu. Tada me privukla nekakva natjecateljska komponenta, volio sam se intelektualno nadmetati. Danas me najviše drži dugovječnost šaha kao igre koji u ovoj formi egzistira preko 400 godina i mogu uspoređivati kako danas igram ili igramo s onim kako se igralo prije 40 godina ili s prvim zapisanim partijama uopće, prije 400 godina.
Nemoguće je naći vremena za sve. Mogu samo biti zahvalan svojoj obitelji i njenom razumijevanju da mogu sve stići. Naravno, i to što imam zanimljiv posao, da je preveliki stres na poslu ne bi nikako mogao ozbiljno igrati šah.
Razmišljanje izvan okvira. Većina ljudi na šah gleda kao na borbu matematičkih umova u kojoj pobjeđuje strana koja zna brže i dalje kalkulirati. Do neke razine to možda vrijedi, ali razlika na vrhunskom nivou je da zapravo svi imaju ogromno znanje i kognitivne sposobnosti, razlika je da oni najbolji znaju kada treba prekršiti neko uvriježeno pravilo. Tako je i u poslu, svi naučimo kako stvari funkcioniraju i kako nešto treba raditi da bi ostvario neki rezultat. S vremenom se okolnosti promijene i onda je najteže odigrati nešto što se smatralo slabim a zapravo je odlično. Problem, kao i u šahu, je što i slabi igrači isto često krše pravila, samo ih krše na pogrešan način.
Postoji tu i treća mogućnost, neki šah smatraju i pod umjetnošću. Fischer je dao dobru definiciju: šah je znanost u obliku igre.
Primjenjujem je u stalnom preispitivanju samog sebe i čuvanju arhive vlastitih uspjeha i grešaka. Šahovska partija se zapisuje, igrač je ako želi može sačuvati i spremiti u šahovskom programu. Analiza vlastitih partija je glavna odlika jakih igrača. Inicijalna reakcija nakon partije je da pobjedu automatski smatramo normalnom a poraz brzo pripišemo nekoj zgodnoj okolnosti (nisam imao dovoljno vremena, igrao sam prebrzo, nisam vidio da mi je prijetio dati mat...) kao da ćemo idući put igrati bolje samo ako promijenimo tu jednu sitnicu koja nas je spriječila da uspijemo zadnji put.
Isti princip primjenjujem i na poslu. Uvijek gledam na vlastite odluke s kritičkim odmakom, s vremenske distance i od nekoliko godina, i uvijek pronalazim nešto što se moglo bolje ili drugačije.
Iznenađujuće imam veliku podršku. Nekada se na bavljenje šahom gledalo kao na gubitak vremena. Ali sada vidim da ljudi nekako imaju pristup “vidi kako je pametan”.
Uvijek je smiješno kada netko krivo okrene šahovski ploču ili kada pogrešno postavi figure. Zna biti popularno slikati se uz šah, i onda ono što se u većini takvih slika desi je da je ploča okrenuta naopako (donje desno polje mora biti bijelo) ili da su figure pogrešno postavljene (bijeli kralj mora biti na crnom polju, crni kralj na bijelom), nekada je i jedno i drugo pogrešno. Ima gomila primjera u filmovima, serijama, fotografijama slavnih, takvih pogrešno postavljenih šahovskih ploča, po čemu se vidi da je scenu postavljao netko tko ne igra šah.
Zanimljivo da nisam. Bilo je toliko reakcija i komentara na tu seriju da sam stekao dojam o njoj i bez da sam je gledao. A onda je nisam htio pogledati da ne pokvarim tako stečeni dojam.
Umjetna inteligencija je u svijetu šaha od 2018. godine kada su se pojavili prvi “open-source” programi zasnovani na neuralnim mrežama. Od tada je znatno unaprijedila svijet šaha jer je otvorila brojne mogućnosti razumijevanja igre i prodrmala do tada etablirano znanje koje se skupljalo stoljećima.
Tako da nema razloga za bojazan da će nas umjetna inteligencija sve učiniti bespotrebnim, jer ako nije do sada umrtvila svijet šaha, koji je ipak igra bazirana na poznatim pravilima, onda neće ni druge ljudske djelatnosti.
Pitali su jednom jednog amatera, koji je upravo pobijedio velemajstora koliko vidi poteza unaprijed?
-Samo jedan.
-Pitali su zatim velemajstora koliko poteza vidi unaprijed?
-Oko deset.
-Kako onda netko tko vidi jedan potez unaprijed može pobijediti nekoga tko vidi deset poteza unaprijed?
-Ja vidim onaj pravi, odgovori amater.
Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte informacije o novostima, poslovnim rješenjima i događanjima.
